The Breadcrumbs widget will appear here on the published site.
Mnogi pronalasci su nastali kao rezultat brojnih eksperimenata i proračuna, ali ima i mnogo onih do kojih se došlo slučajno, jer je načinjena “greška u koracima”. Predstavljamo neke od najuticajnih slučajnih pronalazaka koji su promenili svet u kome živimo. 1. PenicilinŠkotski naučnik, Alexander Fleming, je sasvim slučajno izumeo penicilin, lek koji se koristi u lečenju infekcija koje su izazvane bakterijama. Dok se bavio proučavanjem gripa i prehlade 1928.godine, primetio je da su se zeleno-plave gljivice razvile na jednoj zaboravljenoj posudi i pobile sve stafilokokne bakterije. 2. Nerđajući čelikKao i sve vrste čelika, nerđajući čelik nije jedan metal već legura materijala koji je nastao više posebnih elemenata “istopljenih” zajedno. Nerđajući čelik je izmišljen početkom 20. veka od Herija Brerlija iz Šefilda, kada je otkriveno da određena količina metalnog hroma dodata običnom čeliku daje svetao blistav sjaj i čini ga visoko otpornim na tamnjenje i rđu. Otpornost na rđu je upravo osobina koja razdvaja nerđajući čelik od svih drugih oblika čelika. 3. AnestezijaIako ne postoji jedna osoba koja može definitivno biti zaslužna za otrkivanje anestezije, Kraford Long, Vilijam Morton i Čarls Džekson su prvi koji su primetili anestetičke efekte različitih lekova kao što su azotni suboksid i “gas smeha” koji se mogu koristiti u opuštajuće svrhe. 4. DinamitDinamit je vrsta eksploziva na bazi nitroglicerina i kiseonika. Prvi čovek koji je napravio kontrolisani dinamit bio je Alfred Nobel 1866. Patentirao ga je 14. jula 1867. Najčešće izgleda kao štap dugačak oko 30-ak centimetara, čiji je prečnik baze oko 5 centimetara. Dinamit se smatra visoko eksplozivnim. Najpre se koristio u rudarstvu, da bi kasnije, primenu dobio i u ratu. 5. KornfleksKornfleks je nastao sasvim slučajno – dva brata Kelog zaboravili su na posudu punu kuvane pšenice koja je ostala u rerni. Nakon nekoliko dana, videli su da je pšenica dehidrirana u obliku listića i nisu je, naravno, bacili. Kukuruzne žitarice od tada su preplavile svet, a malo je poznato da su prvi put bile predstavljene kao sredstvo čiji je cilj bio suzbijanje izraženog seksualnog apetita. 6. Zaštitno stakloEduard Benedikt, francuski hemičar, je slučajno oborio flašu sa svoga stola koja je pala na zemlju i umesto da se razbijla ona je samo napukla. Nakon što je bolje pogledao svatio je da je flaša sadržala plastični celulozni nitrat kojim je bila obložena iznutra i koji je uticao da se flaša ne raspadne prilikom pada na tlo. 7. X zračenje X zračenje je otkrio nemački fizičar Vilhelm Konrad Rentgen krajem 1895. godine. X-zračenje je elektromagnetne prirode i ograničeno je oblastima gama i ultraljubičastog zračenja. Oznaka X naglašava tada još uvek njihovo nepoznato poreklo. Kasnije je ustanovljeno da zraci prolaze kroz tkivo i, uz korišćenje fotografskih ploča, mogu praviti jasne snimke delova skeleta u telu. 8. Čičak trakaŠvajcarac Džordž de Mestral izumeo je čičak traku koju danas ima svaka kuća.Vraćajući se kući sa psom posle šetnje, po ko zna koji put je sa svojih pantalona skidao čičak. Stavio je dosadni čičak pod mikroskop i video kukice kojima se kači za tkaninu sa ciljem da se seme biljke raseje. Tada je izumeo čičak traku (1941 godine). Pola veka kasnije zaradio je 93 miliona dolara. 9. Super lepakSuperlepak je nastao 1942.godine kada je grupa naučnika radila na pronalaženju novih načina za unapređenje oružja. Radeći za vojnu industriju, naučnici su našli formulu za smesu koja je lepila sve za sebe, bez obzira na težinu i materijal. 10. PlastelinIgranje plastelinom je jedna od omiljenih dečijih zabava, gde mogu da iskažu svu svoju kreativnost. Ako se vratimo malo unazad, setićemo se da su kuće bile izuzetno prljave u vreme grejanja na ugalj. To se odnosi i na tapete. Klio Mekviker odlučio je da napravi neku vrstu gumice koja će čistiti tapete od naslaga prašine. Njegov sin počeo je da se igra tom gumom, i tako je počela proizvodnja plastelina u sasvim druge svrhe. 11. Feder-igračkaOva igračka u obliku federa dugo je bila pravi hit. Međutim, njegova prvobitna namera nije bila da uveseljava. Pronalazač i inžinjer Ričard Džejms pokušavao je da napravi oprugu koja bi koristila za ublažavanje udara na dragocene instrumente na ratnim brodovima u Drugom svetskom ratu. Kada je jedan prototip federa pao sa njegovog stola, pala mu je na pamet sjajna ideja. Stavio je feder na stepenice i posmatrao kako se sam kreće i silazi niz njih. 12. Mikrotalasna rernaTokom 40-ih prošlog veka, kompanija Rejtion” radila je na protiv-radarskoj tehnologiji. Kada je jedan od naučnika primetio da mikrotalasi deluju tako čokoladica u njegovom počinje da se topi džepu, pala mu je ideja na pamet. Persi Spenser se tako dosetio da napravi kutiju u kojoj bi se uz pomoć mikrotalasa zagrevala hrana. 13. Samolepljivi papirićiNapravljeni su samo da bi imao gde da se nanese novi lepak koji je otkriven. Spenser Silver je bio hemičar po struci, i radio je za fabriku lepkova i laminata, 3M, tokom 60-ih. Proizvođač je tražio vrstu trake koja bi mogla da se koristi na papiru, i koja može da se skine sa papira, a da se pri tom ne pocepa. Umesto da pronađe traku, Spenser je komadić papira pretvorio u lepljivu traku. 14. PejsmejkerVilson Grejtbatč je radio na izumu kojim je trebao da snima otkucaje ljudskog srca i kada je slučajno ubacio pogrešan otpornik ispostavilo se da uređaj savršeno imitira ritam srca i na taj način se rodio prvi implantantan pejsmejker. 15. Mauve (ljubičasto siva)Mauve (izgovara se “mov”), s tim što se slovo o izgovara ne pola puta između “a” i “o”, je naziv za boju lavande koja ima i malo primese sive. Sam naziv je dobijen po boji cveta Malva. U svakom slučaju, široko se upotrebljava u industiji mode i lepote/šminke. Slučajno je otrkio 1856. godine hemičar Vilijam Perkin koji je tražio lek protiv malarije. 16. RadioaktivnostRadioaktivnost je slučajno otkrio Henri Bekerel proučavajući uranijumovu so 1896. Bekerel je postavio fosforescentni kalijum uranil sulfat na foto ploču obmotanu crnim papirom pripremajući eksperiment za koji mu je bila potrebna Sunčeva svetlost. Pre samog eksperimenta shvatio je da je fotoploča već bila osvetljena. Shvatio je da osvetljavanje ploče ima veze sa mineralom koji je koristio u eksperimentu, i da postoji neko zračenje koje prođe kroz crni papir i reaguje sa solima srebra na fotoploči. 17. PlastikaPlastika je veorvatno jedno od najviše korišćenih slučajnih otkrića, koja je svoju primenu našla u najrazčitijim oblastima, od industrije igračaka do svemirske tehnologije. Leo Hendrik Bejklend pokušavao je 1907. godine da napravi veštačku smolu, koju u prirodi proizvode jedino tvrdokrilci. Ali, umesto da napravi sintetičku smolu, Hendrik je pomešao originalne polimere i dobio plastiku. 18. Vulkanizovane gumeAmerički pronalazač Čarls Gudjir razvio je 1839. g proces vulkanizacije prirodne gume, vezujući nezasićene veze elementarnim sumporom. Taj bazni proces se koristi i danas uz dodatak hemijskih ubrzivača i stabilizatora. Do 1945. g. veštačka guma se već proizvodila u komercijalne svrhe kao zamena za gumu. 19. TeflonU laboratoriji Du Pont u Nju Džerziju 1938.godine počinje priča o teflonu. Hemicar Roj Planket je sa svojim kolegom radio na dobijanju drugog proizvoda, usled mešenja pogrešnih hemikalija dobio je materijal koji će se kasnije široko upotrebljavati u proizvodnji kuhinjske opreme. 20. Korneti za sladoledSladoled u kornetu izmislila je jedna devojka u Luizijani 1904. godine. Navodno, momak joj je poklonio buket cveća uvijen u fišek i njoj je tada sinula ideja da napravi sličan fišek od oblandi i u njega stavi sladoled. Druga verzija pripisuje izum korneta jednom sladoledaru 1904. godine koji je bio na jednom američkom sajmu, na kojem je bila ogromna potražnja za sladoledima. On nije imao dovoljno zdelica pa je uzeo vafle, zarolao ih i u njih stavljao sladoled. 21. Vodeni sladoledVodeni sladoled je nastao 1905. godine kada je jedanaestogodišnji Frenk Eperson zaboravio posudu sa sokom na velikoj hladnoći. Sledećeg dana je primetio da se sok zaledio i da je veoma prijatnog ukusa. Kada je odrastao patentirao je proces pravljenja sladoleda. 22. Coca-ColaJedno od najpopularnijih napitaka današnjice, Coca-Cola, je nastala usled greške farmaceuta Johna Pembertona, koji je radio na pronalaženju leka koji smanjuje stres i malaksalost. 23. ČipsŽorž Krum, vlasnik restorana, krajem XIX veka, imao je među gostima jednu bogatu mušteriju, čoveka koji se stalno žalio da mu pomfri nije dovoljno tanko isečen. Jednog dana Žoržu je dojadilo i isekao je krompir što je tanje mogao, maltene da se kolutići provide. Stavio ih je u vrelo ulje i ostavio što je duže mogao, i na kraju obilato posolio, misleći da se neće moći jesti. Bogati gost se oduševio, i tako je nastao današnji čips. 24. Smart Dust (pametna prašina)Džejmi Link, diplomrani student Univerziteta u Kaliforniji, nakon što je slučajno uništila silikonski čip koji je napravila svatila je da pojedini delovi uništenog čipa i dalje funkcionišu kao senzori. Danas se njen izum koristi za otkrivanje smrtonosnih tumora i bioloških agenasa. 25. SaharinSaharin je 1879. godine otkrio Konstantin Falberg, hemičar sa Univerziteta Džon Hopkins u SAD-u. Ovaj zaslađivač se naročito koristio tokom nestašica šećera, npr. tokom I svetskog rata. Iako se u nekim zemljama posle 1945. godine za zaslađivanje bezalkoholnih napitaka koristila kombinacija sukroze i saharina, dijetalni i lajt napici su postali popularni tek početkom 80-tih godina prošlog veka. 26. Žvakaća gumaThomas Adams je 1870. eksperimentisao posebnom vrstom smole sa južnoameričkog drveta koje je trebalo poslužiti kao zamena za gumu. Posle nekoliko neuspešnih eksperimenata, obeshrabreni izumitelj je ubacio komadić gume u usta. I svidelo mu se. Rezultat je “Adams New York No.1”, prva masovno proizvedena žvakaća guma u svetu. 27. Keks sa čokoladomRut Vejkfild i njen suprug 1937. godine radili su u restoranu Tol Haus In, gde su, između ostalog, pravili i pecivo. Jednog dana Rut je otkrila da je ostala bez čokoladnih mrvica. Uzela je tablu čokolade koju je imala i sitno iseckala, nadajući se da će poslužiti i da će se istopiti kao čokoladne mrvice. Međutim, na svu sreću, čokolada se nije istopila, i tako je svet dobio novi tvrdi keks sa seckanom čokoladom. 28. VijagraVerovatno jedan od najpoznatijih slučajnih oktrića, svakako je vijagra. Svi znamo čemu služi, ali hemičari koji su je napravili, samo su tražili običan lek protiv visokog pritiska i srčanih smetnji.Tokom testiranja, hemičari nisu videli nikakve ohrabrujuće rezultate u vezi sa srčanim smetnjama ili visokim krvnim pritiskom, ali su otkrili vrlo ohrabrujući uticaj plave pilule na druge delove tela, konkretno, muškog tela. 29. BotoksAlastair i Jean Carruthers su zaslužni za pronalazak botoksa koji je danas veoma popularan među poznatima. Zapravo, oni su koristili male doze smrtonosnog toksina kako bi lečili spazam očnih kapaka i ostale probleme s očnim mišićima, međutim primetili su veoma zanimljivu nuspojavu. Bore oko oka su magično nestajale. 30. Kesice čajaKesice čaja su izum američkog trgovca čajem koji je 1908. godine počeo da šalje čaj kupcima u malim vrećicama. Oni su, greškom, stavljali čaj u toplu vodu da sve kesicama, a ostalo je istorija… Izvor: E-zanimljivosti The Blog Tags Widget will appear here on the published site.
Tags:
The Recommended Content Widget will appear here on the published site.
Leave a Reply. |
2/15/2024
0 Comments