The Breadcrumbs widget will appear here on the published site.
Ova maca,koja je uhvaćena u krađi, uspešno je izbegla kaznu, jer je napravila lice koje bi i najhladnije srce otopilo.
Naime vlasnik ju je snimao dok je pokušavala da izvuče nešto iz fioke, nesvesna da je iza nje čovek sa kamerom. Kada ga je ugledala ona je napravila tužno lice, te je lagano zatvorila fioku i napustila sobu.
Izvor: E-zanimljivosti
The Blog Tags Widget will appear here on the published site.
Tags:
The Recommended Content Widget will appear here on the published site.
The Breadcrumbs widget will appear here on the published site.
Specifičan odnos čoveka i mačke star je koliko i ljudska civilizacija. Mačka od davnina zauzima značajno mesto u istoriji i kulturi mnogih zemalja, a neretko je bila i predmet legendi i inspiracija mnogim piscima i umetnicima. Iako se podaci o zajedničkom životu čoveka i mačke po prvi put pominju krajem Kamenog doba, bilo je potrebno dosta vremena da se mačka pripitomi i učini domaćom životinjom. Mačka po prvi put postaje član domaćinstva u drevnom Egiptu, pre oko 5.000 godina. Zahvaljujući svojoj nazamenljivoj ulozi u lovu na ribe i ptice i odbrani žitišta duž obala Nila od štetočina, mačke su u egipatskoj kulturi tretirane gotovo kao mitska bića. Jedno od najvećih božanstava Drevnog Egipta je Bast, boginja sa glavom mačke, zahvaljujući kojoj je mačka u Egiptu imala status svete životinje. U drevnom Egiptu Bast je bila simbol zaštite, plodnosti i majčinstva. U njenu čast izgrađen je velelepni hram Bubastis istočno od delte Nila. Mačka je u Egiptu u toj meri bila poštovana i obožavana životinja da je u slučaju njenog ubistva, makar ono bilo i slučajno, počiniocu sledovala smrtna kazna. Takođe, sahranjivane su mumificirane poput faraona, uz najviše počasti, obično sa maskom na licu i tela uvijenog u obojenu tkaninu ili u posebno napravljenim minijaturnim sarkofazima. Kult obožavanja prenesen je na Antičku Grčku, te istoričar Herodot tvrdi da su Grci stajali pored vatre i čuvali plamen kako mačka ne bi potrčala u isti. Obožavanje mačaka nije karakteristično samo za drevnu egipatsku civilizaciju. Prema legendi, prorok Muhamed je jednom prilikom odsekao svoj rukav na kome je spavala njegova omiljena mačka Muezza, kako je ne bi probudio. Obožavanje i poštovanje koje su mačke uživale oslikano je i u čuvenim Indijskim epovima Ramajana i Mahabharata. Iako Hindu religija uvažava život u svakom pojavnom obliku, Hindusi su bili posebno naklonjeni mačkama, te se od njih očekivalo da tokom svog života brinu bar o jednoj mački. U nekim religijama, uključujući i hrišćansku, mačke su zbog svoje nezavisne i svojeglave prirode smatrane životinjama koje su u dosluhu sa đavolom. Ipak, ovakvo stanovište je vremenom napušteno, zahvaljujući činjenici da su bile nezamenljivi borci protiv pacova i drugih štetočina, te su postale i česti stanovnici manastira i crkava. Čak postoji i takozvani mačiji manastir u Grčkoj u kom boravi nekoliko stotina mačaka. U doba Renesanse nepravedno su smatrane bliskim prijateljima veštica, zbog čega su neretko ubijane ili spaljivane na lomači. Mačke su bile omiljeni ljubimci tokom kineske dinastije Song, i to naročito dugodlake mačke za hvatanje miševa i pacova i mačke žuto-bele boje dlake koje su zbog neodoljive sličnosti sa lavovima gajene kao ljubimci. U Japanu je čuvena Maneki Neko, mačka koja donosi sreću. Obično u sedećem položaju naizmenično podiže i spušta šapu. Legenda kaže da je japanski vladalac, zaintrigiran ovakvim gestom mačke, shvativši ga kao poziv da joj se približi, krenuo ka životinji, da bi samo nekoliko sekundi kasnije grom udario na mesto gde je prethodno stajao. Kako mu je mačka spasila život, od tada se smatra simbolom sreće u Japanu. Izvor: E-zanimljivosti The Blog Tags Widget will appear here on the published site.
Tags:
The Recommended Content Widget will appear here on the published site.
The Breadcrumbs widget will appear here on the published site.
Veterinari sa Univerziteta u Utrehtu pronašli su odgovor na pitanje koje je intrigiralo ljubitelje mačaka širom sveta – zašto ove krznene ljubimice toliko vole kutije?
Bile velike ili male, stare ili mlade, domaće ili rasne, sve mačke obožavaju kutije. Naučnici sada imaju deo odgovora na ovo pitanje koje je intrigiralo vlasnike širom sveta – Zašto?
Naime, izgleda da mačke kutije koriste kao mesta gde mogu da se oslobode stresa. – Domaće mace mogu da budu pod ozbiljnim stresom – objašnjavaju naučnici dodajući da ovo mačke ne čini samo nesrećnim već može da se odrazi na imuni sistem i poveća mogućnost oboljevanja od raznih bolesti. Ovo je naročito izraženo kod mačaka koje borave u prihvatnim centrima i azilima, pa naučnici savetuju postavljenje kutija koje bi životinje mogle da koriste na ovim mestima. Da dokažu svoju tvrdnju, tim naučnika koji je predvodila dr Klaudija Vink nasumično je podelio mačke koje su stigle u jedno prihvatilište na grupu koje je imala kutije da se sa njima igra, i onu koja nije. Već do trećeg dana bilo je jasno da su mace sa kutijama srećne i zadovoljne u svom novom domu. U grupi bez ove „igračke”, bilo je mačaka koje su bile dobro, ali i onih koje su pokazivale ozbiljne znake stresa. Naravno, svi simptomi su vremenom oslabili i sve mačke su u roku od dve nedelje bile adaptirane na nove uslove života, ali životinjama sa kutijom za skrivanje bilo je mnogo lakše da u tome uspeju. – Čini se da su kutije za skrivanje važan pomagač mačkama da se lakše adaptiraju na novo okruženje i nose sa stresom koji ovaj premeštaj može da izazove – zaključili su naučnici. Oni se sada nadaju da mogu da prošire svoje istraživanje i u njega uključe i kućne mačke. Kao što je poznato, i ove ljubimice obožavaju kutije, pa bi bilo zanimljivo videti da li je i kod njih reč o nagomilanom stresu ili je u pitanju nešto sasvim drugo. I velike mačke vole kutije! Pogledajte video:
Izvor: E-zanimljivosti
The Blog Tags Widget will appear here on the published site.
Tags:
The Recommended Content Widget will appear here on the published site.
The Breadcrumbs widget will appear here on the published site.
Ljudi i psi imaju sličan mozak2/13/2024 Prateći aktivnost ljudskog i psećeg mozga prilikom slušanja 200 različitih ljudskih i psećih zvukova, mađarski naučnici su ustanovili da psi za obradu društvenih informacija koriste sličan mehanizam kao ljudi, odnosno da se u mozgu psa emocija “aktivira“ zvukom, na sličan način kao i u ljudskom. Pas je nesmnjivo čovekov najbolji prijatelj već 30.000 godina, a naučnici sada veruju da znaju i zbog čega je tako. Uporedna studija mozga čoveka i psa, prva u kojoj se mozak čoveka detaljno poredi sa mozgom neke životinje koja nije iz grupe primata. Pokazalo se, naime, da psi reaguju na emociju u glasu na isti način na koji to čine i ljudi i da i jedni i drugi u mozgu imaju posebne regione za raspoznavanje glasa. Atila Andič, mađarski naučnik koji je rukovodio ovim istraživanjem, tvrdi da ljudi i psi imaju slično društveno okruženje, i da – kako studija pokazuje – koriste slične meahnizme u mozgu za obradu društvenih informacija, te da uspešnost glasovne komunikacije između dveju vrsta najverovatnije počiva na tome. Dr Andič je u svojoj studiji proučavao 11 pasa, koje su on i njegovi saradnjici naučili da mirno leže na MRI moždanom skeneru, što je omogućilo da se isti neuro-magnetski eksperiment sprovede na ljudskim i psećim ispitanicima – prvi put u istoriji nauke. izvor The Blog Tags Widget will appear here on the published site.
Tags:
The Recommended Content Widget will appear here on the published site.
The Breadcrumbs widget will appear here on the published site.
Čupava smeđa maca po imenu Grejsi spasila je život svojih gazdi u Redisburgu u Viskonsinu, SAD. Kasno noću, dok su već spavali, ona ih je alarmirala u trenutku kad je nivo ugljen-monoskida u kući postao opasno visok. Anet Šanahan je medijima ispričala da se nedugo posle ponoći odjednom osećala bolesno i slabo. Uplašena, ustala je iz kreveta, ali nije mogla dalje - srušila se na stolicu. Njen muž Kevin je rekao da bi verovatno preminuo u snu da ga nije probudila mačka, koja je divljački udarala na vrata spavaće sobe. Probuđen, Kevin je ustao da vidi šta je, primetio malaksalu suprugu i pozvao hitnu pomoć. Do tada je i sam jedva disao. Oboje smatraju da ih je spasila mačka, a izvor ugljen-monoksida je bio kvar na bojleru. Izvor: E-zanimljivosti The Blog Tags Widget will appear here on the published site.
Tags:
The Recommended Content Widget will appear here on the published site.
The Breadcrumbs widget will appear here on the published site.
February 12th, 20242/12/2024 Kada je reč o mačkama, siva zona ne postoji. Ljudi ih ili vole ili mrze, a oni koji ih vole ih jako vole. Oni koji ih ne vole, prema pisanju londonskog Indipendenta to su najčešće ljubitelji pasa, tvrde da su mačke sebične životinje koje ne pokazuju privrženost te da misle da su bolje od svojih vlasnika. Dok će psi njuškom zalepljenom na ulaznim vratima stana i mašući repom čekati povratak svog vlasnika kući, mačke u najmanju ruku znaju izgledati indiferentno. No, kako tvrdi nova studija, to je samo fasada. Istraživači sa Državnog univerziteta u Orgeonu zaključili su da mačke zapravo više vole ljudsko društvo od hrane, mačje metvice i mirisa drugih mačaka. Vodeći istraživač Kristin Vitale nije bila zadovoljna činjenicom da je većina naučnih radova mačke okarakterisala kao tvrdoglave, nonšalantne i nemoguće za dresuru. Kako bi proverili da li je to istina, istraživači su sproveli eksperiment na 55 mačaka - 23 kućna ljubimca i 22 iz skloništa za životinje. Svaka je mačka stavljena u samicu na dva i po sata, a istraživači su prikupili podatke o tome koju hranu najviše vole, s kojom se igračkom najviše vole igrati i kakvu interakciju s ljudima najviše vole. Mačke su potom podvrgnute testu putem kojeg se ispitalo koliko interesa pokazuju prema svakom od prethodno utvrđenih najdražih predmeta. Svaka je životinja stavljena u sredinu krsta i okružena najdražim predmetima. Kada je počelo testiranje, nisu sve mačke shvatile eksperiment. Od njih 38 koje jesu, 19 je većinu vremena provelo s čovekom. Hrana se pokazala kao drugi najpopularniji izbor, za nju se odlučilo 14 mačaka, dok su se četiri mačke odlučile za igračke, a jedna za metvicu. „Podaci ukazuju da teza da mačke nisu dovoljno pripitomljene da bi preferirale ljudski kontakt jednostavno ne stoji. Premda se smatra da mačke više vole biti same, podaci prikupljeni u ovoj studiji dokazuju suprotno“, rekli su istraživači. izvor The Blog Tags Widget will appear here on the published site.
Tags:
The Recommended Content Widget will appear here on the published site.
The Breadcrumbs widget will appear here on the published site.
Psi znaju kada niste iskreni2/12/2024 Tim mađarskih naučnika koji se bave evolucijom govora objavio je rezultate neobične studije, koja je pokazala da psi veoma dobro umeju da razlikuju da li ih hvalite iskreno, ili tek onako, da nešto kažete. Ovo su zaključili na osnovu različitih reakcija pasa na različite pohvale. Dakle, budite iskreni, čak i sa svojim ljubimcima. Izvor: E-zanimljivosti The Blog Tags Widget will appear here on the published site.
Tags:
The Recommended Content Widget will appear here on the published site.
The Breadcrumbs widget will appear here on the published site.
Većina ljudi se, kada su kućni ljubimci u pitanju, jednostavno odluči između mačke i psa. Ali jedan Japanac je "krenuo putem kojim se ređe ide". I udomio kajmana (vrstu krokodila), sada ljubimca od dva metra i 46 kilograma žive vage. A Nobumicu Murabajaši (65) ne samo da živi već i šeta svog krokodila ulicama grada Kure u Japanu, naravno prethodno mu "očetkavši zube". I tako već 34 godine, koliko ima otkako ga je uzeo kao mladunče od par desetina centimetara na nekom festivalu egzotičnih životinja. Druženje ove dvojice "momaka" već je dobro poznato lokalcima, je je gospodin Murajabaši s kajmanom učestvovao u brojnim TV emisijama, pa je prava lokalna legenda. Ovaj "nežni div" živi sa Nomibucuom i njegovom ženom, "koja nije njegov najveći fan", i slobodno se kreće ali samo dnevnom sobom i kupatilom tradicionalne japanske kuće od bambusa i papira. Ispred kuće ima i svoj bazen. S njima je već 34 godine, otkako je kupljen na nekom sajmu egzotičnih životinja, a za držanje kajmana su morali da dobiju posebnu dozvolu grada. Vlasnik kaže da nije mislio da će porasti ovoliko velik, ali da "imaju dobru komunikaciju", tim pre jer ga stalno tetoši i četka mu zube. A družiće se još poprilično, jer stručnjaci kažu da kajmani žive između 50 i 70 godina, piše britanski tabloid "Dejli mejl". Kajmani su inaće gmizavci iz reda crocodylia, iz porodice alligatoridae, a žive po muljevitim terenima uz vode Centralne i Južne Amerike. Najveći je crni kajman, potencijalno opasna vrsta koja može da naraste do 4,5 metra, dok su ostale vrste manje, od jednog do dva metra, i besopasne. izvor The Blog Tags Widget will appear here on the published site.
Tags:
The Recommended Content Widget will appear here on the published site.
The Breadcrumbs widget will appear here on the published site.
Ljubimci u hrišćanskim manastirima2/12/2024 Sve što diše neka hvali Gospoda Crkva zna zapovest, koju je Bog dao čoveku: «Vladajte nad ribama morskim, i nad zvjerinjem, i nad pticama nebeskim, i nad svim životinjama...» (Bit. 1,28). Mnogi pravoslavni manastiri uzgajaju životinje i ptice, koje služe ne samo kao ukras, nego i kao uteha čoveku. Novosibirsk: jelen, paun, veverice... U novosibirskom muškom manastiru posvećenom mučeniku Evgeniju živi pegavi jelen, veverice, paun, rakovi i ribe. Kako nam je ispričao «NS», starešina manastira iguman Filip (Novikov) je počeo da uzgaja životinje od kada je dobio jednu vevericu iz zoološkog vrta Novosibirska, kada je dovodio tamo decu-siročad iz dečijeg doma na ekskurziju. Za vevericu su napravili malu kuću u dvorištu crkve. Posle je neko od vernika parohije poklonio još dve veverice. Kavez sa vevericama stoji na najvidljivijem mestu crkvenog dvorišta, privlačeći veliku pažnju kako vernika parohije, tako i drugih posetilaca manastira. Videvši toliku popularnost «životinjskog kutka», u manastiru su počeli da drže i zečeve, golubove, napravili su manji bazen, u kojem leti žive ribe i rakovi. A krajem prošle godine manastirski zoološki vrt je obogaćen pegavim jelenom. Jelena, kojeg su dovezli sa Altaja, manastiru je poklonio arhiepiskop Tihon, Novosibirski i Berdski. «Ispočetka smo se veoma brinuli: jer jedna je stvar negovati malene životinje, a druga jelena. Kako da ga hranimo, kako da ga čuvamo, niko nije imao pojma, priča starešina manastira iguman Filip. "Morali smo jednog od poslušnika (na srpskom – iskušenika) poslati na obuku kod specijalista». Jelenu smo dali ime Jaša, jer su tako odlučili učenici nedeljne pravoslavne škole pri crkvi. Živi Jaša u ograđenom prostoru, specijalno napravljenom samo za njega". Ograda od žice nije velika, jer po rečima oca Filipa, «ako napravimo veliku ogradu on može da potrči, preskočiće ogradu i pobećiće». U ovom «kutku za životinje» u manastiru ima i nekoliko zečeva, papagaja, golubova i pauna. Po mišljenju igumana, s jedne strane životinje pri crkvi mogu imati misionarsku ulogu: «Ponekad čovek ne može odmah da uđe u crkvu. Tako da kada dođe ovde na teritoriju manastira vidi da je sve lepo, veverice, jelen. I ljudi misle: kako je sve prekrasno, pa zašto ne bi i u crkvu ušli?» Serpuhov: paunovi U ženskom manastiru posvećenom Vavedenju Vladičice naše Bogorodice podmoskovskog Serpuhova gaje paunove. Ova tradicija traje već više od 300 godina: još krajem XVII veka manastiru Vavedenja Presvete Bogorodice bili su poklonjeni «...gnezdo ždralova, paun i paunica». Paunove su uzgajali ne samo kao dekorativne (ukrasne) ptice, nego i kao drevni hrišćanski simbol besmrtnosti. Uzgoj paunova u manastiru se pokazao toliko uspešan, da kada se krajem XVIII veka odlučivalo o grbu Serpuhova, bilo je odlučeno da na njemu bude slika pauna. Interesantno, da je čak i sovjetska varijanta serpuhovskog grba sadržala u sebi pauna, uporedo sa traktorskim zupčanikom i atomskim prstenom. S obnovljenjem manastira vratio se i uzgoj paunova. Danas u manastiru ima petnaestak paunova. Mačiji manastir na Kipru Desetak kilometara od kiparskog grada Limasol nalazi se ženski manastir posvećen Nikolaju Mačijem. Po tradiciji u njegovim zidinama živi nekoliko desetina mačaka. Po predanju, 327 godine posle Rođenja Hrista Kipar je posetila Sveta carica Jelena. Saznavši da se na ostrvu, koje je te godine stradalo od strašne suše, namnožio neviđeni broj zmija, ona je naredila da se doveze ovde hiljade mačaka. Posle nekoliko godina sa zmijama je bilo gotovo. Nedaleko od tog mesta, gde je Jelena izašla na obalu, bio je osnovan muški manastir na mačijem ostrvu. Venecijanski monah, koji je posetio ostrvo 1484. godine, pričao je u svojim zapažanjima, da su se mačke skupljale na ručak na zvuk manastirskog zvona. Nahranivši se, one su opet išle na svoju dužnost – da love zmije. Izvori govore o tome da je u XVI veku kad se zemlja predavala manastiru, bio postavljen ovakav uslov: bratija je bila dužna da se brine za najmanje stotinu mačora, da im dva puta dnevno obezbedi obrok. Posle zauzimanja Kipra od strane Turaka u XVI veku manastir je opustio i preporodio se tek 80-ih godina XX veka - kao ženski manastir. Monahinje su obnovile tradiciju da drže mačke. Danas u manastiru živi pet monahinja i 70 mačaka. Svaki dan monahinje počinju dan oko 3 sata ujutro: prvo pripremaju jelo za mačke, a posle odlaze u crkvu na službu. Posle službe, doručak, hranjenje mačaka, čišćenje dvorišta i druga poslušanja. Osim brige o mačkama pravoslavne monahinje se bave i ikonopisom. ČUVARI VISOKIH DEČANA: Šarplaninac i vučjak Šarplaninac i vučjak odolevaju zimi i obilaze dvorište, dok u pauzama vole da se maze sa monasima. Vernost i ljubav životinje ne može da se kupi, pa su ove fotografije samo jedan dokaz da je pas čovekov najbolji prijatelj. Manastir Visoki Dečani je zadužbina kralja Stefana III Dečanskog. Gradnja je završena 1335. godine, a freske su završene oko 1350. godine. Manastir je posvećen Hristu Pantokratoru i Vaznesenju Gospodnjem - Spasovdanu. Glavni neimar bio je majstor Vito Kotoranin. Hram predstavlja petobrodnu građevinu i pripada raškom stilu. Manastir se nalazi u jednoj udolini pored rečice Dečanska Bistrica jugozapadno od Peći, ispod planinskog masiva Prokletije. izvor The Blog Tags Widget will appear here on the published site.
Tags:
The Recommended Content Widget will appear here on the published site.
The Breadcrumbs widget will appear here on the published site.
Iako se smatra da se mačke za razliku od pasa manje emotivno vezuju za svoje vlasnike i da od njih očekuju hranu, a ne društvo i igru, jedan eksperiment sproveden nad 38 mačaka relativizovao je tu predrasudu. "Iako prevladava uverenje da mačke više vole samoću, naše istraživanje je pokazalo drugačiju sliku - mačke vole ljude, pokazuju različite vrste osećaja, a na njihove sociološke interakcije verovatno utiču životna iskustva i biološke predispozicije", naveli su naučnici u zaključku istraživanja objavljenom u časopisu "Behavioral Processes". Cilj eksperimenta je bio da se otkrije šta mačke najviše privlači, a u njemu je učestvovalo 38 maca starih od 1 do 20 godina. Polovina njih živele su sa svojim vlasnicima, a druga polovina bila je iz azila. Dva i po sata pre testa bile su izolovane od bilo kakve interakcije s ljudima ili međusobnog kontakta. Mačkama su posle toga ponudili hranu, odeću s mirisima koji privlače te životinje, igračku u obliku miša i čoveka koji se igrao s mačkom i mazio s njima, prvo u odvojenom kontaktu, a onda u sobi u kojoj su bili svi ti "nadražaji". Jedna od mačaka iz eksperimenta izabrala je za "druženje" odeću s mirisom mačje metvice, 4 su se odlučile za veštačkog miša, 14 mačaka odmah je pristupilo ponuđenoj hrani, a čak 19 čoveku koji ih je mazio i s njima komunicirao. One su s njim provele tri četvrtine vremena koliko je eksperiment trajao. izvor The Blog Tags Widget will appear here on the published site.
Tags:
The Recommended Content Widget will appear here on the published site.
|
E-zanimljivosti©2011-2024 Categories
All
|
2/15/2024
0 Comments