The Breadcrumbs widget will appear here on the published site.
Astronomi su otkrili možda najsjajniji objekat u svemiru, kvazar sa crnom rupom u srcu, koja raste toliko brzo da dnevno proguta ekvivalent Suncu.
Rekordni kvazar sija 500 biliona puta jače od našeg Sunca. Crna rupa koja pokreće ovaj udaljeni kvazar veća je više od 17 milijardi puta od Sunca, objavio je tim predvođen Australijom u časopisu „Astronomija prirode“. Kvazar je, prema opisu naučnika, disk koji rotira oko crne rupe u obliku svetlećeg vrtložnog gasa i druge materije iz progutanih zvezda, a čitav prizor je poput kosmičkog uragana. „Ovaj kvazar je najnasilnije mesto koje poznajemo u univerzumu“, rekao je glavni autor istraživanja Kristijan Volf sa Australijskog nacionalnog univerziteta. Evropska južna opservatorija uočila je objekat J0529-4351 tokom istraživanja neba 1980. godine, ali se smatralo da je to zvezda. Nije identifikovan kao kvazar sve do prošle godine. To su potvrdila posmatranja iz teleskopa u Australiji i pustinji Atakama u Čileu.
izvor: Srna
The Blog Tags Widget will appear here on the published site.
Tags:
The Recommended Content Widget will appear here on the published site.
The Breadcrumbs widget will appear here on the published site.
Naučnici su otkrili ogromne količine pitke vode ispod okeana, navedeno je u istraživanju objavljenom u žurnalu “Nature”. Nađene rezerve pitke vode mogle bi da budu voda za piće za buduće generacije, ukoliko postojeći resursi presuše. Naučnici tvrde da oko 500.000 kubnih kilometara sveže vode može da se nađe blizu obala Australije, Kine, Severne Amerike i Južne Afrike, što je dovoljno da se smanji uticaj budućih suša i nedostataka vode. Zalihe su formirane pre više stotina hiljada godina kada je kiša punila pukotine u tlu, koje su potom prekrivene nadolazećim okeanima. “Zapremina ovih rezervoara je više stotina puta veća od one koju smo od 1900. do danas ispumpali iz tla”, rekao je vođa istraživanja u izveštaju objavljenom u žurnalu “Nature”. On, međutim, upozorava da izvlačenje nafte iz morskog dna može kontaminirati rezerve, a kada nestanu, “one neće moći da se obnove, sve dok nivo okeana ponovo ne padne, što se neće desiti za jako mnogo vremena”. Izvor: E-zanimljivosti The Blog Tags Widget will appear here on the published site.
Tags:
The Recommended Content Widget will appear here on the published site.
The Breadcrumbs widget will appear here on the published site.
Novo istraživanje pokazalo je da oni koji konzumiraju kanabis zapravo postižu bolje akademske rezultate. Uživaoci trave daleko su uspešniji u akademskom smislu od pušača cigareta. U jednoj od najvećih studija o uticaju kanabisa, kanadski istraživači otkrili su da konzumenti marihuane postižu bolje rezultate u školi nego oni koji puše cigarete.Istraživanje je sprovedeno u Torontu, a trajalo je od 1981. do 2011. godine. “Kanabis je ranije najčešće povezivan sa problematičnim ponašanjem, ali taj trend se promenio”, rekao je Majkl Čalton, profesor epidemiologije sa Univerziteta u Torontu. “Mladi, koji su konzumenti cigareta, verovatno će imati lošija akademska dostignuća i upustiće se u socijalno devijantno ponašanje, poput vandalizma, krađe ili fizičkih napada”. Studija je objavljena u Journal of School Health, a istraživači su tom prilikom analizirali podatke 38.331 čoveka koje je tokom nekoliko decenija sakupio Centar za zavisnost i mentalno zdravlje u Ontariju, piše “Daily Mail“. Naučnici smatraju da je konzumiranje “trave” vrhunac dostiglo pre oko deset godina, ali da je njena upotreba poslednjih godina normalizovana. Zbog toga sve veći broj tinejdžera smatra da je marihuana manje štetna od duvana. Ovo istraživanje takođe je pokazalo da čak 92 odsto tinejdžera koji puše cigarete, takođe puše i “travu”, a 25 odsto adolescenata koji konzumiraju marihuanu puše i cigarete. Naučnici dodaju da je najverovatnije da oni koji puše i duvan i travu postižu lošije akademske rezultate. Izvor: E-zanimljivosti The Blog Tags Widget will appear here on the published site.
Tags:
The Recommended Content Widget will appear here on the published site.
The Breadcrumbs widget will appear here on the published site.
Još od 2003. godine naučnici raspravljaju o fosilnim ostacima majušnog čoveka pronađenim na indonežanskom ostrvu Flores. Ni danas se svi ne slažu oko toga da li je homo florensis, popularno nazvan "hobit", bio isto što i mi, s tim da je bio mali rastom, ili je bio posebna vrsta, ali je najnovija studija antropologa Kolina Gruvsa je utvrdila da je "hobit" zapravo bio najbliži srodnik homo habilisa, mnogo ranijem pretku čoveka nego što se ranije mislilo. Dakle, naši davni rođaci su se uspešnije širili svetom nego što smo mogli i da sanjamo. Izvor: E-zanimljivosti The Blog Tags Widget will appear here on the published site.
Tags:
The Recommended Content Widget will appear here on the published site.
The Breadcrumbs widget will appear here on the published site.
Populacija divljih životinja smanjila se za 60 odsto od 1970. do 2014. godine, navodi se u novom izveštaju Svetskog fonda za prirodu (WWF) koji upozorava na dramatičan, kontinuiran gubitak i promene u biodiverzitetu. Za izveštaj "Živa planeta", koji je WWF uradio sa Londonskim zoološkim društvom, praćeno je 4.005 različitih vrsta ptica, riba, sisara, vodozemaca i gmizavaca. Direktor WWF-a Marko Lambertini rekao je povodom objavljivanja izveštaja da očuvanje prirode treba shvatiti mnogo šire nego što je zaštita tigrova, pandi, kitova… "Ne može postojati zdrava budućnosti za ljude na planeti poremećene klime, iscrpljenih okeana, uništene zemlje i opustošenih šuma, na planeti lišenoj biodiverziteta", upozorio je Lambertini. Nestanak faune beleži se na celoj planeti, ali su neki regioni posebno ugroženi, poput tropskog pojasa. U 10. izveštaju "Žive planete" zabeleženo je smanjenje populacija divljih životinja za 58 odsto, dok stručnajci u ovogodišnjem izveštaju upozoravaju da se situacija pogoršala sa smanjenjem od 60 odsto. Zona Južne Amerike i Kariba beleže "zastrašujuće" smanjenje populacije od 89 odsto za 44 godine, navodi se u dokumentu. U tom periodu je nestalo 23 odsto faune Severne Amerike i Grenlanda, a u oblasti Evrope, Severne Afrike i Bliskog istoka 31 odsto. Danas na gubitak biodiverziteta najviše utiču prekomerno iskorišćavanje i poljoprivreda, rezultati povećane potrošnje ljudi. Smanjenju divlje populacije doprinose smanjenje prirodnog staništa, zagađenje i klimatske promene. Biodiverzitet je od suštinskog značaja za zdravlje ljudi, blagostanje, hrana i sigurnost, kao i stabilnost ekonomskih i političkih sistema širom sveta, navodi WWF. izvor The Blog Tags Widget will appear here on the published site.
Tags:
The Recommended Content Widget will appear here on the published site.
The Breadcrumbs widget will appear here on the published site.
Prema najnovijoj studiji španskih istraživača sa Univerziteta u Kadizu, okeani sveta su doslovno preplavljeni trilionima uglavnom malih komada plastičnog otpada - delovima flaša, kesa, igračaka, ribarskih mreža - koji u ogromnim količinama, putem struja, dospevaju na Arktik. Dr Andres Kozar Kabanas, vođa studije, izrazio je veliku zabrinutost za posledice ovog zagađenja. Procene su da okeanima pluta oko 110 miliona tona plastičnog otpada, a da na to svake godine dodamo još oko osam tona. Izvor: E-zanimljivosti The Blog Tags Widget will appear here on the published site.
Tags:
The Recommended Content Widget will appear here on the published site.
The Breadcrumbs widget will appear here on the published site.
Još jedna ekipa istaživača Maks Plank instituta, ovoga puta za evolucionu antropologiju, došla je do značajnih novih otkrića. Ovi naučnici su u Zoo vrtu u Lajpcigu sproveli seriju eksperimenata, u kojima su ljudi igrali posebno osmišljene igre "kockanja" sa šimpanzama i orangutanima, a nalazi su još jednom pokazali da su nam naši čovekoliki rođaci mnogo sličniji nego što smo mislili. Naime, ovi veliki majmuni ne samo da su mogli da shvate da njihov ljudski saigrač misli nešto što nije istina, već i da ga u toj situaciji sažaljevaju. Nije ni čudo, s obzirom da delimo 99 odsto DNK i da smo pre oko 11 do 16 miliona godina imali istog pretka. Izvor: E-zanimljivosti The Blog Tags Widget will appear here on the published site.
Tags:
The Recommended Content Widget will appear here on the published site.
The Breadcrumbs widget will appear here on the published site.
Možda nije najukusniji način da produže sebi život, ali starije ribe jedu izmet mlađih i zbog toga zaista, istraživači su potvrdili, žive duže! Naučnici veruju da je to zbog mikroorganizama iz izmeta, a studiju je vodio Dario Valencano, genetičar sa nemačkog Maks Plank instituta za biologiju starenja. Izvor: E-zanimljivosti The Blog Tags Widget will appear here on the published site.
Tags:
The Recommended Content Widget will appear here on the published site.
The Breadcrumbs widget will appear here on the published site.
Australijski istraživači sa "Džejms Kuk" univerziteta najavili su pravu, naučnu potragu za tilacinom (poznatijim kao tasmanijski tigar), koji bi trebalo da je odavno izumro. Kako je saopšteno, potraga će biti organizovana na severu Kvinslenda, zato što je poslednjih nekoliko svedoka u toj oblasti izjavilo da je videlo ovo jedinstveno stvorenje. Izvor: E-zanimljivosti The Blog Tags Widget will appear here on the published site.
Tags:
The Recommended Content Widget will appear here on the published site.
The Breadcrumbs widget will appear here on the published site.
Za magazin "Sajentifik Ameriken" (Scienttific American), cenjeni evolucioni biolog Henri Dži je napisao članak u kojem jasno objašnjava zašto je ljudska vrsta jednostavno osuđena na propast. U par reči, dokusuriće nas uništavanje prirode, premalo genetske raznovrsnosti i sve manja plodnost. Dži opisuje kako vrste sisara ionako ne traju predugo: pojave se, cvetaju i nestanu u oko milion godina. Mi smo tu tek oko 300.000 godina, a većinu tog vremena nas je bilo vrlo malo i bili smo, suštinski, retka vrsta. Dokazano je i da smo bili na ivici izumiranja, tako da su sve milijarde današnjih ljudi zapravo potomci vrlo malog broja predaka. Rezultat je da par čopora šimpanzi ima više genetske raznovrsnosti nego svi mi na planeti zajedno. A tu je i uništavanje prirode, s ekonomijama koje stalno žele rast. Možda i zbog toga, dokazano je da nismo više plodni kao nekad. U prevodu, mi jesmo najuspešnija vrsta na planeti, ali baš taj uspeh će nas dokusuriti. izvor: E-zanimljivosti The Blog Tags Widget will appear here on the published site.
Tags:
The Recommended Content Widget will appear here on the published site.
|
E-zanimljivosti©2011-2024 Categories
All
|
2/20/2024
0 Comments